Je li Access kult?


Je li Access kult?

Napisala: Chutisa Bowman

Kao facilitatoricu Access Consciousnessa ljudi me često znaju upitati: ‘Je li Access Consciousness kult?’ To me potaknulo da istražim što zapravo kult jest i kako to da ljudi imaju strah od kultova i osjećaju se neugodno kada se o njima priča. 

Kada bi god netko spomenuo kultove, pitala bih ih jedno vrlo jenostavno pitanje: ‘Što misliš pod riječi ‘kult’?’ Uvidjela sam da ljudi pod ‘kultom’ misle na zatvorene svete grupe koje vode karizmatični vođe koji imaju pobožne sljedbenike, a čija se vjerovanja i običaje smatraju bizarnima i abnormalnima. U nekim, pak, ljudima riječ ‘kult’ u misli priziva slike čudno obučenih ljudi obrijanih glava kako pjevaju i plešu na uglu prometne ulice, ili manju skupinu ljudi koji su zabijeni u zabačenoj seoskoj kući. Također priziva slike malene grupe ljudi koji su se odvojili i izolirali od vlastite obitelji, prijatelja pa čak i društva, ili vjerske skupine koje se bave opasnim, kriminalnim, neetičkim i nepoštenim običajima. 

Riječ ‘kult’ često upotrebljavaju mnogi koji čak niti ne znaju pravo značenje i konotacije te riječi. Većina ljudi misli da je ‘kult’ nešto negativno što zastranjuje izvan granica onoga što se smatra ‘normom’ ili što se definira kao ‘opće dobro’. Ono što se danas podrazumijeva pod kultom u negativnom smislu, jest grupa duhovnjaka koja ima čudna, nednaravna ili bizarna vjerovanja, kontrolira svoje sljedbenike, i uključena je u kriminalne radnje. Mediji oblikuju shvaćanje mnogih ideja i definicija kulta.  

Što je kult zapravo?

U originalnom smislu riječ ‘kult’ nije ponižavajuća. Dolazi iz francuskog jezika od riječi ‘culte’, a korijen joj dolazi iz latinskog jezika od riječi ‘cultus’ što znači ‘briga’ i ‘obožavanje’. Ta ideja dolazi od latinske riječi cultus, participa prošlog vremena, riječi colere, koja znači ‘njegovati’. Smisao riječi se koristio kako bi se izrazilo ‘štovanje ili obožavanje određenog božanstva’. Svjetska Enciklopedija pojašnjava da je ‘po tradiciji termin kulta označavao bilo kakav oblik štovanja ili održavanja rituala’. Po tom bi kriteriju sve vjerske i duhovne organizacije bile klasificirane kao kultovi. U sveučilišnim tekstovima, na primjer, često nalazimo da se rana Krščanska crkva navodi kao kult, također se upućuje na Kult Djevice Marije. Danas riječ kult ima suprotno značenje. U današnje vrijeme kada se neka grupa ljudi smatra kultom ne misli se na originalne definicije te riječi. Od sredine 20. stoljeća zbog javnosti kultova promijenila se definicija te riječi...kult je poprimio osuđujuću, ponižavajuću i negativnu konotaciju. Mnogi danas koriste riječ kult kada imaju na umu neki pokret ili grupu ljudi za koju misle da je opasna ili neuobičajena. To se uglavnom odnosi na ono što se smatra zakonski opasnim ili na destruktivne kultove (na prijemjer oni koji zagovaraju ubojstvo, zlostavljanje ili samoubojstvo).

Prije nego istražimo ‘Jeli Access Consciousness kult?’, obratimo pozornost ne samo na definiciju Svjetske Encikopedije riječi ‘kult’, nego i na to što o tome imaju za reći vodeći komentatori u struci koja se bavi kultovima i prirodi masovnih pokreta. Kao na primjer, Eric Hoffer, autor bestsellera ‘Istinski vjernik’, koji tvrdi da ‘kult’ (masovni pokret) ne privlači sljedbenike zbog svojih doktrina ili obećanja, nego zato što nudi utočište od tjeskobe, izloženosti i beznačajnosti pojedinačnog postojanja.’ Međutim, on također tvrdi da su neki pokreti dobri za razliku od drugih. On uzima u obzir karakteristike i taktike nekog pokreta ne obračajući pozornost na moral određenog pokreta. Ova knjiga ulazi u psihologiju frustriranog i nezadovoljnog pojedinca, onog koji bi se rado žrtvovao za neki viši cilj, a koji bi njegovom postojanju dao značaj ili smisao. Nezadovoljni ljudi gube se u ovakvim pokretima, tako da prihvaćaju i usvajaju fanatične stavove koji su, po Hofferu, zapravo udaljavanje od samih sebe. Hoffer naglašava da ‘masovni pokret (kult) frustriranome nudi zamjenu za cijeloga sebe ili za one dijelove sebe koji čine život podnošljivim i one koje ne mogu izazvati iz vlastitih resursa.’

Nakon proučavanja knjige ‘Istinski vjernik’, svjesnija sam i mnogo mi je jasnije što razlikuje Access Consciousness od onoga što se danas javnost, mediji i ustav smatraju kultom. Koristeći se Hofferovim definicijama Access Consciousness je ono što on opisuje kao ‘praktična organizacija’. Eric Hoffer opisuje razliku između kulta i praktične organizacije ovako: ‘Postoji temeljna razlika između privlačnosti masovnog pokreta i privlačnosti praktične organizacije.Praktična organizacija nudi priliku za napredak pojedinca...  S druge strane, masovni pokret (kult) privlači i zadržava sljedbenike ne zato što može zadovoljiti čežnju pojedinca za napretkom, već zato što može zadovoljiti čežnju pojedinca za odricanjem od sebe. Kult nudi zamjenu za cijelu ličnost pojedinca ili za one dijelove koji pojedincu čine život nepodnošljivim i koje ne mogu svladati sami’. Još jedan Hofferov uvidi o masovnim pokretima (kultovima) jest da su oni izlaz za ljude čiji je pojedinačni značaj oskudan u očima svijeta i – još bitnije - u njihovim vlastitim očima. 

S Hofferovog stanovišta, Access Consciousness uistinu jest praktična organizacija, jer olakšava svjesnost, svijest, znanje i napredak pojedinca. Cilj Access Consciousnessa je osposobljavanje pojedinca da shvati kako zna, i da shvati da može izabrati postići svoju stvarnu veličinu. Access Consciousness ne nudi zamjenu za bit pojedinca, već nas potiče da upotrijebimo vlastita sredstva, svijest i unutarnje spoznaje.


Eric Hoffer također je iznio da se organizacija može nazvati kultom ako njena snaga dolazi iz sklonosti sljedbenika za zajedničkim pothvatima i iz sklonosti samožrtvovanju. Najbolje je on sam to rekao: ‘Najbitnija preokupacija masovnih pokreta (kulta) je da se gaji, usavršava, i ovjekovječuje kao objekt za ujedinjene pothvate i samoodricanje....bilo koja grupa ili organizacija koja pokušava iz nekog razloga kreirati i održavati kompaktnu cjelinu i stalnu pripravnost za samožrtvovanje najčešće pokazuje osobitosti masovnog pokreta (kulta)’. Za razliku od toga, snaga i razvoj Access Consciousnessa ne ovisi o njegovoj sposobnosti da se izazove i zadovolji strast za samoodricanjem.

Naprotiv! On potiče ljude da generiraju svoje prioritete i da unaprijede sebe. Zapravo, on inspirira ljude da postanu voljni dopustiti si  da samima sebi budu prvi i najbitniji u vlastitom životu i da prestanu upotrebljavati tuđe potrebe, želje i prohtjeve kao izvor onoga što kreiraju. Ono što Access Consciousness čini jest da nam nudi alate i uvide u svijest koja ljude osviješćuje da znaju, budu, percipiraju i primaju sve bez ograničenja. Access Consciousness osviješćuje ljude da znaju kako uvijek imaju izbora. Radi se o svijesti, mogućnosti izbora i mogućnostima, a ne o iskljčivanju nečega. Po Hofferu, kultovi ove stvari ne mogu, jer ako bi dopustili sljedbenicima da imaju izbor, mogućnost vlastitog interesa i svjesnost, uništili bi sami sebe . 

Hoffer u svojoj knjizi tvrdi da, ‘masovni pokreti neizostavno mnogo gube ako otpuste svoju kolektivnu kompaktnost i počnu gledati na vlastiti napredak kao na legitimnu motivaciju za svoje aktivnosti...Isto to vrijedi za religijske i revolucionarne organizacije: Hoće li se razviti u masovne pokrete manje ovisi o doktrini koju propovijedaju i o programu kojeg promoviraju nego o stupnju svoje okupiranosti jedinstvom i u stupnju spremnosti na samoodricanje.’ 

Uz ostale Hofferove uvide o masovnim pokretima (kultovima) je i onaj da su oni odušak za ljude čija je individualna značajnost u očima svijeta oskudna i - još važnije - i u njihovim vlastitim očima.

Iz ove perspektive, Access Consciousness ne može uspjeti niti se ostvariti kao kult budući da ne traži od ljudi niti odricanje od svoga ja niti traži spremnost da se odreknu svoga ja kroz gubitak svoje osobne posebnosti unutar kompaktne kolektivne cjeline. Hoffer naglašava da se članovi kulta moraju odreći mnogo toga kako bi postali njegovim dijelom. Kult od njih zahtjeva da se odreknu privatnosti, vlastitog mišljenja, a često i osobnih dobara. Moraju postati sljedbenici (pravi vjernici) i živjeti život u skladu sa stavovima vođe kulta. Suprotno tome, osnivača Accessa ne zanima skupljanje sljedbenika. Njega zanima osnaživanje pojedinaca i kaže da navesti druge da slijede vođu nije pravo vodstvo. Postoji razlika između onoga tko preuzme odgovornost i vodstvo nad nečim i onoga koji vodi. Kultovi preuzimaju odgovornost i vodstvo nad vašim životom. Pravi je vođa međutim, onaj tko zna kamo ide i poziva vas da mu se pridružite ako to izaberete, a ako to ne izaberete, to je opet vaš izbor. 

Osim toga, Access Consciousness ne može napredovati kao kult upravo zato što potiče ljude da uvide, znaju i priznaju da ‘nitko i ništa nije vrijednije od njihove svjesnosti i njihovog izbora i da se ni pod koju cijenu ne odreknu svoji stavova zbog nekog drugog.’ Access Consciousness od vas ne zahtjeva zauzimanje bilo kakvog stava o bilo čemu. Ne zahtjeva od vas da u bilo što vjerujete. Čak ne morate niti vjerovati da će alati Access Consciousnessa djelovati, a ipak ih možete naučiti i uspješno primjenjivati. Pomaže vam da shvatite koji su pogledi na svijet vaši vlastiti, upravo zato što ste vi jedina osoba koja zna sve o svom životu i što je dobro za vaš život. Access vam savjetuje samo to da se odreknete svojih točaka gledišta, i to samo onda kada vidite da vas one ograničavaju. Access Consciousness nema odgovore već samo postavlja pitanja. Access Consciousness vas potiče da se zapitate: Kako bi bilo da vaša točka gledišta koju imate ne bude ograničenje? Kako bi bilo da je vaša točka gledišta zapravo mogućnost?

Dakle.......Je li Access Consciousness kult ili izvor osnaživanja?